Rajhlova najamna palata

Ime zgrade Rajhlova najamna palata
Današnji naziv Zgrada ,,NLB banke” iNajamna palata Ferenca Rajhla
Grad, adresa Subotica, Park Ferenca Rajhla br. 3.
GPS podatci N 46° 06′ 05.48″, E 19° 40′ 07.84″
Izgrađen 1904. godine
Stilske oznake Mađarska varijanta secesije.

Arhitekta

Naručilac

Izvođač radova

Ferenc Rajhl (1869–1960) arhitekta

Ferenc Rajhl

je pored porodične palate podigao i najamnu palatu.

Stepen zaštite/Konzervatorsko rangiranje Spomenik kulture.
Istorijat zgrade/objekta

Prvobitni projekat za Rajhlovu najamnu palatu urađen je 1903. godine, jedinstveno sa projektom za njegovu porodičnu palatu. Projektom je bio predviđen objekat sa visokim prizemljem, te je kao takav odbijen, da bi naredne godine prema izmenjenom projektu bila podignuta spratna najamna palata. Ova izuzetna secesijska građevina karakterističnog rukopisa Ferenca Rajhla sa talasastim vencima i atikom, vitražom i krovom sa dekorativnim slogom glaziranog crepa proizvedenog u fabrici Žolnai u Pečuju nalazi se na Evropskom putu secesije.

Originalna namena/funkcija objekta

Izmene

Objekat je izgrađen 1904. godine kao najamna palata, istovremeno sa porodičnom palatom Ferenca Rajhla. U prizemnom pojasu su se nalazili lokali,  a na spratu stan za izdavanje. Danas kompletan objekat ima poslovnu funkciju, na spratu su smeštene kancelarije, a u prizemlju šalterska služba „NLB banke”.

Opis zgrade, analiza

Najamna palata Ferenca Rajhla, mada skromnija po veličini i materijalizaciji, izgrađena je istovremeno sa njegovom porodičnom palatom i s njom čini skladnu celinu. Mala skladno komponovana palata, zatalasanom atikom, krovištem sa Žolnai crepovima složenim u identičnu geometrijsku šaru, oblikom i veličinom otvora nadovezuje se na stambenu palatu. Asimetrična je sa naglašenim ivičnim rizalitom koji se završava tornjem iza atike i zatalasanim širokim završnim vencem cvetnog prepleta. Mada izveden skromnijim sredstvima od gipsa i maltera bez Žolnai keramike, to ne umanjuje njegovu lepotu.  Prepoznatljivi motivi izloga, prozora i stubova, mozaici i Žolnai keramika svojstveni Rajhlu kasnije se razvijaju, stilizuju i transformišu na objektima izgrađenim u Segedinu.

Literatura

Duránci Béla, A Vajdasági épitészeti szecesszió, Újvidék 1983.

Martinović Cvijin Kata, Subotički opus Ferenca J.Rajhla, Subotica 1985.

Prčić Vujnović, Gordana – Aladžić, Viktorija – Grlica, Mirko, Gradotvorci 1, Subotica, 2006.

Secesija u Subotici, A szecesszió Szabadkán, Subotica, Budimpešta.

Bagyinszki Zoltán – Gerle János: Alföldi szecesszió /Art Nouveau in the Alföld Debrecen. 2008.

 

Mapa Subotice >>