| Ime zgrade | Leovićeva palata |
| Današnji naziv | Nema |
| Grad, adresa | Subotica, Park Ferenca Rajhla br.9. |
| GPS podatci | N 46° 06′ 07.30″, E 19° 40′ 10.50″ |
| Izgrađen | 1892–1893 |
| Stilske oznake | Mađarska varijanta secesije |
|
Arhitekta Naručilac |
Eden Lehner (1845–1914) u saradnji sa Đulom Partošem (1845–1916). Kraljevski javni beležnik Simeon Leović (oko 1827–1900) i njegova supruga Jelisaveta. |
| Stepen zaštite/Konzervatorsko rangiranje | Spomenik kulture. |
| Originalna namena/funkcija objekta
Izmene Po oblikovanju i dekoraciji skromna, ali po suštinskim vrednostima izuzetna građevina, kojom je novi stil zakoračio u Suboticu. Izgrađena je kao najamna palata. Svaki stan u palati bio je drugačiji. Manji stan u prizemlju imao je salon, spavaću sobu, trpezariju, predsoblje, toalet, kuhinju, ostavu i sobu za poslugu. Veći stan je imao dva salona, muški i ženski, predsoblje, gospodinovu sobu, sobe za gospođu, kupatilo, trpezariju. U podrumu se nalazila kuhinja i ostava za hranu, perionica, prostorija sa roljkom za veš i soba za kućepazitelja. Uz manje varijacije bile su slične i prostorije na spratu. Palata se nalazi na secesijskom putu Subotice. |
|
| Opis zgrade, analiza | |
| Nasuprot raskošnih proporcija bogato dekorisanih okolnih eklektičkih palata, Leovićevo zdanje je jednostavnošću i čovekomernošću ukazalo na nove težnje u arhitekturi. Gotovo istovremeno sa novim pravcem u Evropi, ono je među prvima u Mađarskoj nagovestilo nacionalni stil. Karakterističan rukopis njegovog tvorca, Edena Lehnera, čitljiv je kroz pokrenute volumene, razigrane krovove prekrivene raznobojnim Žolnai crepom, bifore i trifore, lanterne, kroz nove postojane i prirodne materijale, boje i novu simboliku. Motiv lale se tada prvi put stidljivo javlja u Subotici. Prekretnicu u gradogradnji Subotice donela je baš izgradnja ovog, danas već oronulog objekta, kojim je novi pravac u arhitekturi zakoračio u grad i u njemu se zadržao dvadesetak godina. | |
| Literatura
Duránci Béla, A Vajdasági épitészeti szecesszió, Újvidék 1983, 29–32.Prčić Vujnović, Gordana – Aladžić, Viktorija – Grlica, Mirko, Gradotvorci 1, Subotica, 2006, 104–109. Prčić Vujnović Gordana, Eden Lehner, vesnik nove umetnosti, Secesija u Subotici, A szecesszió Szabadkán, Subotica, Budimpešta, 128–133. |
|
Mapa Subotice >>
