Naručilac

Izvođač radova

Slobodan kraljevski

grad Subotica je finansirao izgradnju Palića

rukovodilac gradilišta bio je Deže Jakab.

Izmene

Ovu specifičnu građevinu nazvanu po najdominantnijoj funkciji, čine tri celine: vodotoranj, tramvajska stanica za tramvaj uveden 1897. godine i  kapija kupališta. Nijedna više nije u funkciji. Izgrađen je drugi savremeniji vodotoranj, tramvaja više nema, dok je ulaz u kupalište uglavnom tamo gde je i parking (kod Male gostione, Muškog štranda, Ženskog štranda i Riblje čarde). Vodotoranj postoji kao simbol Palića i zaštitni je znak njegove prepoznatljivosti.

Visoki masivni kubus vodotornja i manji otvoreni kubus tramvajske čekaonice spojeni širokim lukom koji asocira na kapije Erdelja, danas postoje samo kao simbol letovališta. Višenamenski objekat Vodotoranj je ujedno bio tramvajska stanica i kapija kupališta, uvodio je posetioce u park, sa pogledom na jezero u daljini, vodeći ih kroz natkriveni prolaz Velike terase, centralnog objekta kulturnog i zabavnog života, odakle se otvarala vizura na jezero, Muzički paviljon i Spomen česmu, dok se desno nad vodom ukazivao Ženski štrand, stopljen sa horizontalom jezera.

Duránci, Béla, A Vajdasági épitészeti szecesszió, Újvidék 1983, 72– 78.

Martinović Cvijin,Kata, Subotički opus Komora i Jakaba, Subotica 1988, 57-60.

MZZSK Subotica, Zaštitar I – zbornik zaštite nepokretnih kulturnih dobara, Subotica 2006, 139, 140 .

Prčić Vujnović Gordana, Velika izgradnja Palića 1902– 1912. Rukovet br 4-5-6/1998, Subotica, 1998, 46– 57.

Secesija u Subotici – Szecesszió Szabadkán (urednik: Krstić, Boško) Subotica – Budapest, 2002, 61-63 .